Oporavak turističkog sektora kao ključ rasta
Prilagodba novim trendovima u turizmu
Turistički sektor, koji čini značajan udio u hrvatskom BDP-u, suočio se s velikim izazovima tijekom pandemije COVID-19. Međutim, s popuštanjem ograničenja i porastom procijepljenosti, očekuje se postupni oporavak turizma u nadolazećim godinama. Kako bi iskoristila ovaj potencijal rasta, hrvatska turistička industrija mora se prilagoditi novim trendovima, poput eko-turizma, personaliziranih doživljaja i digitalizacije usluga.
Ulaganja u infrastrukturu i promociju
Za jačanje konkurentnosti hrvatskog turizma potrebna su ciljana ulaganja u infrastrukturu, poput obnove smještajnih kapaciteta, unaprjeđenja prometne povezanosti i razvoja novih turističkih proizvoda. Također, snažna međunarodna promocija Hrvatske kao sigurne i atraktivne destinacije bit će ključna za privlačenje posjetitelja iz različitih tržišta.
Jačanje izvoznog potencijala kroz inovacije
Poticanje razvoja visokih tehnologija
Hrvatska ima priliku povećati svoj izvozni potencijal kroz ulaganja u inovacije i razvoj visokih tehnologija. Sektori poput informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT), biotehnologije i robotike pokazuju velik potencijal za rast i stvaranje dodane vrijednosti. Prema podacima s portala specijaliziranih za tehnologiju, hrvatska ICT industrija bilježi godišnji rast od 10% i zapošljava više od 30.000 stručnjaka.
Podrška malim i srednjim poduzećima
Mala i srednja poduzeća (MSP) okosnica su hrvatskog gospodarstva i ključni pokretači inovacija. Kako bi se potaknuo njihov rast i izvozna orijentacija, potrebne su mjere podrške poput poreznih olakšica, povoljnih izvora financiranja i savjetodavnih usluga. Također, povezivanje MSP-ova s istraživačkim institucijama i sveučilištima može potaknuti transfer znanja i razvoj novih proizvoda i usluga.
Reformske mjere za poboljšanje poslovnog okruženja
Smanjenje administrativnih prepreka
Hrvatska još uvijek zaostaje za mnogim europskim zemljama po pitanju lakoće poslovanja i konkurentnosti poslovnog okruženja. Kako bi se potaknule domaće i strane investicije, nužne su reforme usmjerene na smanjenje administrativnih prepreka, ubrzanje izdavanja dozvola i digitalizaciju javne uprave. Prema istraživanjima Svjetske banke, zemlje s učinkovitijim regulatornim okvirom privlače i do 50% više izravnih stranih ulaganja.
Fleksibilizacija tržišta rada
Rigidnost tržišta rada često se ističe kao jedan od ograničavajućih faktora za rast hrvatskog gospodarstva. Reformske mjere poput fleksibilnijih oblika zapošljavanja, poticanja cjeloživotnog učenja i usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada mogle bi značajno pridonijeti otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju nezaposlenosti, posebice među mladima.
Iskorištavanje EU fondova za gospodarsku transformaciju
Financiranje strateških projekata
Članstvo u Europskoj uniji pruža Hrvatskoj pristup značajnim financijskim sredstvima kroz različite fondove i programe. Učinkovito iskorištavanje ovih sredstava ključno je za pokretanje strateških projekata u područjima poput energetike, prometa, zaštite okoliša i digitalne transformacije. Prema podacima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Hrvatska ima na raspolaganju preko 10 milijardi eura iz EU fondova za razdoblje 2021.-2027.
Jačanje apsorpcijskog kapaciteta
Međutim, samo dostupnost sredstava nije dovoljna – potrebno je i jačanje apsorpcijskog kapaciteta na nacionalnoj i lokalnoj razini. To uključuje unaprjeđenje procesa planiranja i provedbe projekata, izgradnju administrativnih kapaciteta i stvaranje poticajnog okruženja za korisnike EU fondova. Suradnja između javnog, privatnog i civilnog sektora te razmjena najboljih praksi s drugim članicama EU-a mogu značajno pridonijeti uspješnijem povlačenju i korištenju europskih sredstava.
Poticanje energetske tranzicije i održivog razvoja
Ulaganja u obnovljive izvore energije
Energetska tranzicija i prelazak na održive izvore energije predstavljaju kako izazov, tako i priliku za hrvatsko gospodarstvo. Ulaganja u obnovljive izvore poput sunčeve i vjetroelektrana, kao i u energetsku učinkovitost zgrada i industrije, mogu stvoriti nova radna mjesta, smanjiti ovisnost o uvozu energenata i doprinijeti ispunjenju klimatskih ciljeva. Prema Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu, Hrvatska planira do 2030. godine povećati udio obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji energije na 36,4%.
Razvoj kružne ekonomije
Osim energetske tranzicije, održivi razvoj podrazumijeva i prelazak na kružnu ekonomiju, koja se temelji na načelima smanjenja otpada, ponovne upotrebe i recikliranja. Razvoj kružne ekonomije otvara mogućnosti za inovacije i stvaranje novih poslovnih modela u različitim sektorima, od proizvodnje i dizajna do poljoprivrede i turizma. Hrvatska može iskoristiti svoj potencijal u biogospodarstvu, održivom upravljanju šumama i pametnom upravljanju otpadom kako bi se pozicionirala kao predvodnik kružne ekonomije u regiji.
Hrvatska ekonomija suočava se s brojnim izazovima, ali i prilikama u post-pandemijskom razdoblju. Od oporavka turističkog sektora i jačanja izvoznog potencijala kroz inovacije, do provedbe reformskih mjera za poboljšanje poslovnog okruženja, iskorištavanja EU fondova i poticanja energetske tranzicije i održivog razvoja – uspjeh hrvatske ekonomije ovisit će o sposobnosti prilagodbe novim trendovima i iskorištavanju vlastitih konkurentskih prednosti. Uz prave politike i suradnju svih dionika, Hrvatska ima potencijal za ostvarivanje snažnijeg i održivijeg ekonomskog rasta u godinama koje dolaze.
